Preskoči na sadržaj
Sve teme

DOBRO JE ZNATI ·

Burnout – kako prepoznati sindrom izgaranja

Dugotrajni stres može dovesti do iscrpljenosti, udaljavanja od posla i smanjenog osjećaja učinkovitosti. Pravodobno prepoznavanje i razgovor sa stručnjakom važni su prvi koraci.

Povremeni stres sastavni je dio života, ali dugotrajna izloženost pritisku bez dovoljno vremena za oporavak može ozbiljno narušiti svakodnevno funkcioniranje. Kada je takvo stanje povezano s radnim okruženjem, govori se o sindromu izgaranja ili burnoutu.

Burnout se najčešće razvija postupno. Osoba dugo pokušava održati isti tempo, zanemaruje umor i odmor, a znakove preopterećenja primijeti tek kada iscrpljenost počne utjecati na posao, odnose i zdravlje.

Što je burnout?

Svjetska zdravstvena organizacija opisuje burnout kao pojavu povezanu s kroničnim stresom na poslu kojim se nije uspješno upravljalo. Obilježavaju ga iscrpljenost, sve veća mentalna udaljenost ili negativan odnos prema poslu te smanjen osjećaj profesionalne učinkovitosti.

Burnout nije isto što i prolazan umor nakon napornog dana. Odmor tijekom vikenda često nije dovoljan, a tegobe se ponavljaju ili pojačavaju čim se osoba vrati u uobičajeni ritam.

Najčešći znakovi

  • stalni umor i osjećaj da se ni nakon spavanja ne možete oporaviti
  • poteškoće s koncentracijom, zaboravljivost i pad učinkovitosti
  • razdražljivost, osjećaj bespomoćnosti ili gubitak motivacije
  • emocionalno udaljavanje od posla, kolega ili pacijenata
  • glavobolje, napetost mišića, probavne smetnje ili promjene sna
  • povlačenje iz aktivnosti i odnosa koji su prije donosili zadovoljstvo

Što povećava rizik?

Rizik povećavaju dugotrajno preveliko opterećenje, nedostatak kontrole nad radom, nejasna očekivanja, česti konflikti, emocionalno zahtjevan posao i nedostatak podrške. Posebno su ranjive osobe koje teško postavljaju granice, stalno preuzimaju dodatne obveze ili vlastitu vrijednost snažno povezuju s radnim uspjehom.

Kako si pomoći?

Ako se simptomi ne smanjuju, traju tjednima ili značajno otežavaju svakodnevni život, potrebno je razgovarati s liječnikom. Slične tegobe mogu pratiti depresiju, anksioznost, poremećaje spavanja, anemiju i druga zdravstvena stanja, pa je važno ne postavljati dijagnozu samostalno.

  • priznajte da postojeće opterećenje više nije održivo
  • odredite vrijeme za odmor, san, redovite obroke i kretanje
  • razgovarajte s nadređenom osobom o prioritetima i realnom opsegu posla
  • postavite granice dostupnosti izvan radnog vremena
  • uključite podršku bliskih osoba i, prema potrebi, stručnu pomoć

POLIKLINIKA HELP PLUS

Imate pitanje ili želite dogovoriti pregled?

Naručite pregled 099 475 8181info@poliklinika-help.hr
Natrag na sve teme
NazoviteZatražite termin